Nisam bila u Petnjici skoro godinu, ali kako cujem, dosta je zivo, prave se neke zgrade, pa obnovio se Dom kulture. Kako je petkom, imal naroda ko nekad? ja cvrsto vjerujem da je buducnost, a i dobar posao u seoskom turizmu i poljoprivredi. Pozelim brate pravog paradajza, krompira, ovo sad sve vjestacko, bez ukusa. Da mi je nekad dobar kacamak pojesti, kako ga je samo moja rahmetli majka znala napraviti. Pa mantije, zeljanik.... Ljudi se sve vise okrecu prirodi i domacim jelima. Samo se treba malo bolje organizovati, malo obici teren, vidjeti kako ljudi zive, cime se bave, napraviti neko udruzenje, ako vec ne postoji. jer drugacije je kad se zna kod koga se moze otici prespavati, nesto pojesti. Skoro sam bila u selu Lukomir, to je na vrhu Bjelasnice, ljudi zive u drvenim kolibama, kucama od cerpica, obuceni u tradicionalnu nosnju. Tako me nekako sve podsjetilo na Bihor. Ali tamo ako hoces da pojedes pitu za nju platis 60-70 maraka. Da ti neka zena skuha kafu treba ti 15-20 KM. Vunjene carapa 20 maraka. Sve se to moze iskoristiti i u Bihoru. Vidjela sam neke turisticke prospekte, odlicno su uradjeni, prikazuju bas ljepote naseg kraja. Samo tako nastavite i dalje!